Prirodoslovna olimpijada Europske Unije EUSO

Prirodoslovna olimpijada Europske unije (EU) je natjecanje u znanju i rješavanju praktičnih zadataka iz prirodoslovlja namijenjeno učenicima od 16 godina. Održava se jednom godišnje od 2003. g., obično u drugoj polovici travnja. Inicijator i začetnik ovog natjecanja je fizičar iz Irske dr. Michael A. Cotter čija je ideja bila pokrenuti interdisciplinarno natjecanje iz prirodoslovlja namijenjeno mlađim učenicima, isključivo iz EU, a po uzoru na međunarodna natjecanja za učenike završnih razreda srednjoškolskog obrazovanja (Biološka olimpijada (IBO), Kemijska olimpijada (IChO) i Fizička olimpijada (IPhO).

Svaka država članica EU ima pravo sudjelovati u natjecanju s dva tročlana tima učenika koji dolaze u pratnji tri mentora (po jedan mentor za fiziku, biologiju i kemiju). Uloga mentora je priprema testiranja i odabir timova za natjecanje, priprema učenika prije samog natjecanja, prevođenje i priprema zadataka na materinji jezik te ispravljanje zadataka nakon samog natjecanja. Natjecanje se održava tijekom dva dana. Svaki od tih dana učenici tijekom četiri sata rješavaju praktične zadatke koji obuhvaćaju područja fizike, kemije i biologije. Prirodoslovna olimpijada EU se od ostalih međunarodnih znanstvenih olimpijada razlikuje upravo po tome što je namijenjena mlađim učenicima (ne starijim od 17 godina) i što iziskuje znanje iz sva tri prirodoslovna područja i timski rad natjecatelja. Sudionici tijekom natjecanja stječu vrijedno profesionalno i osobno iskustvo rješavanjem složenih interdisciplinarnih zadataka  i sudjelovanjem u brojnim društvenim događanjima te kulturnim i obrazovnim programima. Od 2003. g., kad je na Prirodoslovnoj olimpijadi EU sudjelovalo samo 7 zemalja članica, popularnost ovog natjecanja raste što se očituje porastom broja država sudionica natjecanja.

Važno je napomenuti da se sudjelovanje država članica EU na ovoj olimpijadi ne naplaćuje od država sudionica jer sve troškove boravka natjecatelja i njihovih mentora, kao i troškove organizacije natjecanja snose sami organizatori, odnosno država domaćin natjecanja. Sudionici natjecanja obavezni su podmiriti samo troškove putovanja do mjesta održavanja natjecanja.

Ciljevi Prirodoslovne olimpijade EU

Prirodoslovna olimpijada EU predstavlja izazov nadarenim učenicima, potiče razvoj njihova talenta za prirodoslovna područja i usmjerava ih prema budućoj znanstvenoj karijeri. Također, Olimpijada učenicima omogućuje stjecanje dragocjenog iskustva potrebnog za eventualna buduća sudjelovanja na međunarodnim znanstvenim olimpijadama. S druge strane, mentori koji sudjeluju u olimpijadi imaju mogućnost usporedbe obrazovnih programa unutar zemalja članica EU i razmjenu iskustava što im daje poticaj za unapređenje nastave iz prirodoslovlja na nacionalnim razinama.

Svrha natjecanja je izbor najboljih timova učenika EU, poticanje interesa za znanost i pozitivne slike o znanosti i znanstvenicima među učenicima, promocija i nagrađivanje izvrsnosti u rješavanju znanstvenih problema te isticanje vrijednosti znanosti i znanstvenog rada u široj javnosti. Također, želja je osnivača ovog natjecanja da se kroz Prirodoslovnu olimpijadu EU naglasi važnost naprednog i progresivnog učenja u znanosti, izmijene ideje i radni materijali iz nastave prirodoslovlja između država članica EU i potakne suradnja i razmjena učenika i nastavnika srednjih škola između svih članica EU.

Odabir hrvatskih timova za sudjelovanje na Prirodoslovnoj olimpijadi EU

Na testiranje za izbor hrvatskih olimpijskih timova pozivaju se učenici 8. razreda osnovnih škola te 1. i 2. razreda srednjih škola temeljem rezultata postignutih na državnim natjecanjima u znanju iz fizike, kemije i biologije, a učenici pri tom moraju zadovoljavati i starosni kriterij natjecanja (tijekom održavanja samog natjecanja moraju biti mlađi od 17 godina). Prvi krug testiranja u znanju iz tri prirodoslovna područja (fizike, kemije i biologije) obavlja se tijekom listopada tekuće godine. Nakon prvog kruga testiranja naprave se tri liste poretka prema postignutim bodovima iz fizike, kemije i biologije pri čemu je, osim bodova u osnovnom prirodoslovnom području (predmetu) koje je učenik izabrao, potrebno ostvariti i određeni broj bodova iz ostala dva prirodoslovna područja (bodovi ta dva područja se unaprijed određenim faktorom pribrajaju bodovima osnovnog područja). Prva četiri najbolje plasirana učenika sa svake liste pojedinog područja (fizika, kemija, biologija), ukupno 12 učenika, poziva se u drugi krug testiranja tijekom kojeg rješavaju praktične zadatke iz fizike, kemije i biologije te se pri tom ocjenjuje i njihova spretnost i snalaženje  u radu u laboratoriju. Potom se po istoj formuli kao i u prvom krugu testiranja odaberu dva najbolja učenika sa svake od tri liste poretka (za fiziku, kemiju i biologiju) i oni ulaze u tročlane timove koji će zastupati Hrvatsku na slijedećoj Prirodoslovnoj olimpijadi. Timovi učenika prije samog natjecanja prolaze pripreme koje se održavaju na Fizičkom, Kemijskom i Biološkom odsjeku PMF-a kako bi što uspješnije i spremnije sudjelovali na samom natjecanju.